Vodič kroz BBSing (2)

(AUTOR: Aleksandar Zambelli)


Kako je počelo

Osnovna funkcija BBS-ova u početku bila je razmjena informacija. Korisnici su međusobno razmjenjivali poruke. S vremenom su ustanovili da bi njihove diskusije bile još zanimljivije kada bi u njima sudjelovalo više od dvoje ljudi. Odlučili su učiniti poruke javnima i podijelili su ih po temama. Tako su nastale konferencije. Konferencije su svoj pravi smisao dobile tek kada su se BBS-ovi umrežili i konferencije se počele prenositi između BBS-ova. Mreže BBS-ova su postajale sve veće i dobivale razmjere gradova, država i naposljetku kontinenata.

Danas u svijetu postoji velika svjetska mreža BBS-ova - Fidonet. To je najveća amaterska mreža BBS-ova u svijetu koja broji više od 20 tisuća BBSova, a njezina svrha je razmjenjivanje pošte, kako privatne, tako i konferencijske.

BBS mreže u Hrvatskoj

Početkom 1991. godine prvi hrvatski BBS je ušao u Fidonet, a ubrzo su ga slijedili i drugi hrvatski BBS-ovi. Uskoro je osnovana i lokalna podmreža Croatianet i danas je ona najveća mreža BBS-ova u Hrvatskoj. Broji tridesetak BBS-ova širom Hrvatske, a u sklopu Croatianeta je organizirano 70 konferencija raznolikog sadržaja. Osim Croatianeta u Hrvatskoj postoji još jedna mreža na razini države - Crolink. Crolink je mreža koja je osnovana još prije Croatianeta, ali nije nikada ušla u sastav Fidoneta. Pojavom Croatianeta mreža Crolink je izgubila na svom značaju i polako se gasi. Adrianet je mreža koja je nastala dogovorom između hrvatskih i slovenskih BBS-ova i također se nalazi u sastavu Fidoneta. Međutim, nastankom samostalnih slovenskih i hrvatskih Fidonet podmreža Adrianet je uvelike izgubila svoj prvobitni značaj. U Hrvatskoj postoji još i velik niz lokalnih gradskih BBS mreža kao što su Rinet (Rijeka), Marjanet (Split), Dunet (Dubrovnik) i mnoge druge.

Kako pisati u konferencije ?

U konferencije je moguće pisati na dva načina: online i offline. Prvi način je već opisan u prošlom broju PC-Chipa i nećemo ga ponovo opisivati. Online pisanje u konferencije je prilično nezgodno i ne primjenjuje se često. Na taj način gubite mnogo vremena i novaca nepotrebno, morate se snalaziti u lošem sučelju remote editora, a i onemogućavate ostalim korisnicima da nazovu BBS. Offline čitanje pošte je mnogo praktičnije. Offline čitači (readeri) pošte sastoje se od dva dijela: lokalnog programa koji se nalazi na vašem kompjuteru i remote programa koji se nalazi na BBS-u. Uloga remote programa je da zapakira vašu poštu i pošalje vam je, a uloga lokalnog programa je da pročita tu poštu i zapakira eventualne odgovore i spremi ih za slanje natrag na BBS. Offline čitanje pošte se koristi u 99% slučajeva i gotovo da je uvjet za normalno sudjelovanje u konferencijama.

U daljnjem tekstu opisat ćemo primjenu Blue Wave Offline Mail Readera budući da se radi o najraširenijem i najfunkcionalnijem programu te vrste. Blue Wave postoji u DOS i OS/2 verziji, a ako ste korisnik nekog drugog operativnog sistema, postoji veliki izbor offline čitača pošte koji će zadovoljiti vaše potrebe. Zadnja verzija Blue Wavea je 2.30, ali verzija 2.20 se ne razlikuje mnogo od zadnje verzije pa možete i nju koristiti.

Konfiguracija Blue Wave Offline Mail Readera:

Pokretanjem Blue Wave readera naći ćete se na izborniku s 4 ponuđene opcije. Za normalan rad s Blue Wave readerom potrebno je prvo konfigurirati ga pa zato odmah odaberite treću opciju Setup/Configure. Prvo odaberite menu Directories i upišite u polja Download i Upload iste one direktorije koje ste naveli u konfiguraciji svog komunikacijskog programa (terminala). Ostala polja ostavite kako jesu po defaultu. Sljedeći menu je External i tu je potrebno upisati path do svog omiljenog tekst editora i terminala. Ako imate na svom kompjuteru nekakav spell-checker poput npr. HSC-a (Hrvatski Spell Checker), možete upisati path do njega u odgovarajuće polje. Zadnja dva polja možete ostaviti praznima. Otiđite zatim na menu Archivers. Tu je potrebno opisati path do odgovarajućih arhivera (kompresora) koje posjedujete na svom disku. Parametre koji su navedeni po defaultu nije potrebno mijenjati. Ne zabrinjavajte se ako nemate sve od navedenih arhivera, jer obično se za pakiranje pošte koriste samo ZIP ili ARJ.

Sljedeći važni setting menu je Global. Preskočite prvu opciju (možete je lako kasnije konfigurirati, ona nije esencijalna za rad readera) i izaberite Mail packet options. Odaberite ove vrijednosti: Build QWK index files: Detect i Automatic packet rename: No. Sve ostale vrijednosti ostavite kakve već jesu. Ostale opcije na Global meniju nisu toliko važne i možete ih kasnije naštimati. Otiđite sad na Preferences menu i odaberite prvu opciju Default preferences te File and String Preferences. U Signature file name polje upišite path do datoteke na disku u kojoj se nalazi potpis koji će se automatski dodavati na kraj svake vaše poruke. Najbolje je da vaš potpis sadrži samo vaš nadimak i nekakav pozdrav, bez dodatnih "ukrasa". U Default alias name unesite vaš nadimak. Neke konferencije dozvoljavaju upotrebu nadimaka i u tom slučaju će reader staviti u from polje nadimak kojeg ovdje naznačite.

Tako je završena osnovna konfiguracija Blue Wavea. Sljedeća etapa vašeg upoznavanja s offline mail readerima odvija se online na BBS-u.

Kako "skinuti" poštu s BBS-a

U svijetu offline mail readera postoje dva standarda po kojima se pakira pošta: QWK i Blue Wave. QWK standard je univerzalni standard kojeg podržavaju gotovo svi offline čitači pošte, dok je Blue Wave noviji standard kojeg je uveo proizvođač Blue Wave OLR-a i podržan je samo na PC operativnim sistemima. Ako ste odlučili za čitanje pošte koristiti Blue Wave OLR, a vaš BBS podržava oba standarda, onda svakako izaberite Blue Wave jer nema smisla ne iskoristiti mogućnosti koje vam se pružaju. Ako vaš BBS nudi pakiranje pošte samo u QWK formatu, nema problema, jer Blue Wave OLR podržava i QWK format pošte.

U većini slučajeva se offline readeri nalaze na glavnom meniju BBS-a. Ako ih tamo nema, potražite ih među ostalim remote programima, tzv. door programima. Kad prvi put uđete u Blue Wave Door, odmah će se od vas tražiti da konfigurirate door za svoju upotrebu. Naći ćete se na Configuration Menu gdje trebate odabrati sljedeće opcije: Use numeric packet extensions: On, New file listing: On, Protocol: Zmodem i Archiver: ZIP (ili ARJ). Zatim odaberite Choose Message Areas for Download i sa popisa konferencija odaberite one koje vas zanimaju. Nemojte odmah na početku odabrati 50 novih konferencija jer bi skidanje nekoliko megabajta pošte moglo biti zamorno. Odaberite nekoliko lokalnih konferencija i nekoliko konferencija Croatianeta. Naravno, pretpostavit ćemo da ste nazvali BBS koji je član Croatianeta, jer inače konferencije Croatianeta nećete ugledati na popisu. Ako svejedno ne nađete konferencije Croatianeta i ostalih mreža na popisu dostupnih konferencija, iako je BBS član Croatianeta, morat ćete ostaviti poruku sysopu BBS-a i zamoliti ga da vam uključi konferencije i netmail.

Kad ste napokon odabrali željene konferencije, vratite se na glavni menu Blue Wave Doora i izaberite opciju Download. Blue Wave Door će zapakirati svu postojeću poštu u konferencijama u jedan paket i poslat će vam ga. Kad završi download paketa pošte, odjavite se s BBS-a i vratite se natrag u Blue Wave Offline Mail Reader.

Čitanje i pisanje pošte:

Na glavnom Blue Wave meniju odaberite opciju Open Mail Packet. Izaberite paket koji ste upravo skinuli s BBS-a i otvorite ga. Naći ćete se na novom meniju. U donjem dijelu ekrana će vam pisati ime BBS-a i ime sysopa. Odabirom File Request/View New Files opcije možete vidjeti popis novopristiglih datoteka na BBS te zatražiti da vam se neke datoteke s BBS-a pošalju zajedno s mail paketom sljedeći put kad budete skidali poštu. Na Offline Host Configuration meniju možete offline odabrati konferencije koje namjeravate skinuti sljedeći put s BBS-a pa tako ne trebate gubiti vrijeme na BBS-u.

Otiđite zatim na prvu opciju Read Mail Packet. Ako u postojećem paketu pošte se nalaze poruke naslovljene na vas, BW će to odmah i prijaviti i ponuditi vam da ih pročitate. Sa popisa konferencija izaberite jednu i pročitajte poruke u njoj. Ubrzo ćete shvatiti atmosferu u konferenciji pa ako zaželite odgovoriti na neku poruku, stisnite slovo 'R' (reply). Obavezno citirajte (quote) poruku na koju odgovarate da bi osoba kojoj odgovarate shvatila o čemu pričate. Izrežite nepotrebni quote iz poruke: pozdravi, potpisi, origini (linija koja pokazuje s kojeg je BBS-a poruka stigla), i ostavite samo ono što je nužno za razumijevanje vašeg odgovora. U svom odgovoru budite precizni i informativni, nemojte odgovarati na poruku samo da biste dali sugovorniku do znanja da postojite. Imajte na umu da vaše poruke u konferencijama čitaju i drugi ljudi i da one ne smiju biti nekakvog privatnog karaktera, jer su takve nezanimljive drugima.

Kad ste završili s pisanjem svoje poruke, izađite iz editora i odaberite neki prigodni tagline za svoju poruku. Tagline je rečenica ili izreka koja se stavlja na kraj poruke i sadrži nekakvu šaljivu, ironičnu ili mudru misao. Ona nije obavezna, ali daje osobni pečat vašoj poruci. Tagovi su zapisani u datoteci DEFAULT.TAG u Blue Wave direktoriju i možete ih sami mijenjati i dodavati.

Netmail - Matrix

Budući da su u većini konferencija zabranjene poruke privatnog karaktera, vjerojatno ćete poželjeti poslati nekome privatnu poruku. U te svrhe služi netmail (često zvan matrix) što je ekvivalent emailu u svijetu Fidoneta. Netmail poruka se razlikuje od konferencijske poruke po tome što ima svoje odredište. Prilikom pisanja poruka u konferenciju nije potrebno naznačivati BBS primaoca jer će se ta poruka ionako prenijeti na sve BBS-ove u mreži. Kod netmaila je nužno naznačiti adresu jer nema smisla da svi BBS-ovi vuku poruku koju ste vi uputili svome najboljem prijatelju. Fidonet netmail adresa se sastoji od 4 dijela i piše se u sljedećem formatu: Zona:Mreža/Čvorište.Točka. Zona označava kontinent na kojem se nalazi BBS (2 za Europu). Mreža označava lokalnu mrežu, a našem bi slučaju to bilo 381 za Hrvatsku. Čvorište (node) je zapravo BBS na koji se šalje poruka, pa tako npr. Alt::BBS nosi broj 100. Točka (point) je specijalni korisnik BBS-a koji koristi drugačiji sistem preuzimanja pošte od ovog uobičajenog i kod običnog korisnika ovaj zadnji dio adrese nije potreban. Dakle, ako biste poželjeli poslati netmail svom prijatelju na Sprint BBS, adresa će glasiti 2:381/112. Postoji malena razlika između QWK i BW paketa, po pitanju netmaila. Dok u BW paketu pri pisanju netmaila ćete biti pitani za adresu odredišnog BBS-a, u QWK paketu se to Address polje neće pojaviti. To ćete srediti tako da u prvi red teksta poruke upišete "To: 2:381/112" (bez navodnika, naravno).

Kako poslati odgovore

Kad ste napokon završili čitanje i pisanje pošte, izađite iz Blue Wave OLR-a i u upload direktoriju stvorit će se datoteka s ekstenzijom .NEW (ili .REP, ako se radi o QWK formatu). Spojite se na BBS i otiđite u Blue Wave Door. Izaberite opciju Upload replies i pošaljite tu .NEW (.REP) datoteku BBS-u. BBS će raspodijeliti vaše odgovore u odgovarajuće konferencije i poslat će ih drugim BBS-ovima kad bude razmjenjivao poštu. Obavezno izbrišite reply paket nakon što ga pošaljete da ne biste slučajno više puta poslali iste odgovore. Ne brinite, događa se i najboljima! :-)

Prilog: 10 ZLATNIH PRAVILA BBSinga

1. Držite se teme konferencije. Nemojte pisati o modemima u konferenciji o ljubavi (pa čak i ako osjećate jaku ljubav prema modemima). Učestalo skretanje s teme konferencije može vas koštati nekoliko opomena pa i isključenja.

2. Privatne poruke, zahvale, kratki komentari (npr. "Bravo, stari! Baš si faca!") su zanimljivi samo za primaoca poruke pa takve poruke šaljite netmailom. Primjedbe na rad nekog moderatora šaljite mu također netmailom, a ne u konferenciju.

3. Pišite književno i pravilno da svi mogu čitati vaše poruke s lakoćom i razumijevanjem. Croatianet je državna mreža i netko iz udaljenog kraja zemlje možda neće razumijeti vašu poruku napisanu na dijalektu. Isto vrijedi za poruke napisane bez velikih slova, interpunkcijskih znakova, itd. jer su takve poruke zamorne za čitanje.

4. Za pisanje hrvatskih slova koristite CROSCII standard (7-bitni standard) ili nemojte uopće koristiti hrvatska slova. CP852 (DOS) i CP1250 (Win) se ne smiju koristiti jer konferencije ne prate samo korisnici Microsoftovih operativnih sustava, već i vlasnici Macintosha, Amiga, Atarija... U osobnim imenima koja stoje u From: i To: polju ne smiju se uopće koristiti hrvatska slova.

5. Citirajte poruke na koje odgovarate, ali nemojte niti pretjerivati. Citirajte samo onaj dio poruke koji je potreban da bi primaoc shvatio o čemu pričate. Nemojte citirati 2 ekrana prethodne poruke, a onda na dnu samo napisati "Slažem se". Nepotrebni citati (quote) predstavljaju teret za mrežu.

6. Ne pretjerujte s duljinom potpisa i tagova. Ne preporučaju se potpisi dulji od 2-3 linije, kao ni tagovi duži od jedne linije. Izbjegavajte razne "high-ASCII" crteže u svojim porukama jer opet, nemaju svi iste kodne rasporede kao i vi, i vaš umjetnički potpis nekome može predstavljati samo mrlju na ekranu.

7. Ne vrijeđajte druge korisnike u konferencijama. Izbjegavajte psovke (poželjna je i mala doza autocenzure ako je baš psovka nužna :-)) jer one samo stvaraju negativnu sliku o vama. Bezobrazne odgovore koje vam netko uputi ignorirajte. Ako vam netko na postavljeno pitanje ponudi odgovor koji ste već znali, nemojte odgovarati u stilu "Misliš li da to već ne znam ?" već mu se uljudno zahvalite.

8. Nemojte voditi "svete ratove" na neku već istrošenu temu. Pod "svetim ratovima" se obično podrazumijevaju diskusije tipa Netscape vs. Explorer, PC vs. Mac, Blue Wave vs. OLX i sl. jer takve diskusije obično završe neargumentiranim prepucavanjem. Takve diskusije su se vodile davno prije nego li ste se vi počeli baviti BBSingom pa njihovim ponovnim iniciranjem nećete ništa postići.

9. Nemojte pozivati druge korisnike na nezakonite djelatnosti. Nije poželjno pozivati korisnike da vam pošalju najnoviji crack za vaš omiljeni shareware program, kao ni objavljivati šifre za razne programe.

10. U svim konferencijama Croatianeta (i općenito Fidoneta) je zabranjeno objavljivanje UUE kodiranih datoteka! Kodiranu binarnu datoteku smijete objaviti samo u dogovoru s moderatorom konferencije, ako se radi o kratkoj datoteci. Inače se objavljivanje UUE kodirane datoteke najčešće kažnjava izbacivanjem iz konferencije.

Više o BBS kulturi možete saznati iz BBS Kultura FAQ-a kojeg možete naći na večini BBS-ova. Autor je Dalibor Kezele.


E-mail autora: azambell@public.srce.hr
Članak je objavljen u časopisu PC-chip. Zahvaljujemo se redakciji na dozvoli za korištenje.
Home Page Previous Page
This page is maintained by Zdravko Blagdan (blagi@remove_if_not_spammer.blagi.net). Last modified 30 Apr 2007.