Vodič kroz BBSing (1)

(AUTOR: Aleksandar Zambelli)


Uvod u BBSing

BBS ? Što je to ?

Ne, BBS nema veze sa stanovitom britanskom televizijskom kompanijom, ako vam je to bila prva asocijacija na spomen ove riječi. BBS je skraćenica za Bulletin Board System. Ako vam taj naziv zastrašujuće djeluje i pred sobom imate sliku ogromne prostorije pune kompjutera i modema gdje vlada zaglušujuća buka, upoznat ću vas s činjenicom da BBS može biti svaki kompjuter koji ima modem i odgovarajući operativni sistem. Naravno, potrebna je i osoba koja će nadgledati rad BBS-a i brinuti se o njemu. BBS je praktički jedna obična baza podataka kojoj mogu pristupiti korisnici preko modemske veze. Na BBS-u se mogu naći datoteke, poruke, jednostavne igre...

Čovjek koji nadgleda BBS zove se SYStem OPerator, skraćeno - sysop. Zadaća sysopa je održavati BBS živim, provjeravati pristigle datoteke, nove korisnike i obavljati slične poslove. Sysop ima i svoje pomoćnike - cosysope. Njihova zadaća je priskočiti u pomoć sysopu kad nešto zatreba, a česta je i podjela po poslovima - sysop održava BBS, jedan cosysop radi grafiku, drugi provjerava korisnike, itd.

BBS vs. Internet

Danas kada gotovo svako kućanstvo je priključeno na Internet i skoro svaka čitateljica "Mile" priča o provaljivanju u Pentagon preko Interneta, možda se pitate koja je korist BBS-a i da li BBS ima uopće ikakve izglede da preživi internetsku revoluciju. Izgledi za to su vrlo veliki jer BBS ima brojne prednosti pred Internetom. Za početak, pozabavimo se malo računicom. Pretpostavimo da morate novu verziju vašeg omiljenog shareware programa skinuti s Interneta. Željeni program je velik 1Mb, a brzina vašeg modema je 14400bps. Ako imate sreće, uspjet ćete ga skinuti za nekih 11-12 minuta jer se prenoseći podatke preko Interneta rijetko postiže maksimalna brzina. To će vas stajati oko 2.5 Kn ako zovete HPT Internet iza 22 sata. Postoji velika vjerojatnost da ćete taj isti program naći i na vašem lokalnom BBS-u gdje ćete datoteku prenijeti na maksimalnoj brzini za 10 minuta. Troškovi prijenosa spustit će se na 35 lipa (lokalno; iza 22h) i tako ćete uštediti za nekih 85%. Malo? Skinite 85% sa svojeg mjesečnog telefonskog računa pa pogledajte što ćete dobiti!

Sljedeća velika prednost BBS-a je organizacija informacija. Dok ćete na Internetu izgubiti sate i kune tražeći na AltaVisti neku informaciju, na BBS-u ćete vrlo lako naći ono što vas zanima jer su mu sadržaji svrstani po temama. Ako ste ljubitelj x-rated sličica (tko nije?), vjerojatno ćete doći na svoje jer mnogi BBS-ovi nude on-line razne CD-e s adult sadržajima pa ćete izbjegnuti sve zavrzlame na koje možete naići tražeći po Internetu slične sadržaje.

Možda najveća prednost BBS-ova je razmjena pošte u obliku konferencija (grupa). Možda ste nekom prilikom isprobali čitati UseNet grupe na Internetu. Prva poteškoća na koju ste naišli zasigurno je bio ogroman broj raspoloživih konferencija. Mnoge od tih konferencija su vrlo usko specijalizirane pa je ponekad teško naći onu pravu. Kad napokon nađete pravu konferenciju, u njoj možete naići na nekoliko stotina poruka od kojih 50% sačinjavaju reklame i razni binarni materijali. Da ne govorimo o ljudima koji pričaju o sasvim drugim stvarima nevezanim za temu konferencije. U BBSingu je situacija drugačija. Uglavnom se prenose konferencije iz mreža na nivou države i uže (dakle, službeni jezik hrvatski) i broj konferencija rijetko prelazi nekoliko stotina. Konferencije su moderirane, što znači da u svakoj konferenciji postoji "čuvar reda" koji se brine o porukama u konferenciji. Ako kojim slučajem u konferenciju upadne nekakav mangup i zatrpa sa 500kb smeća, budite sigurni da će biti ubrzo udaljen iz konferencije.

Dobro, nagovorili ste me! Želim postati BBSer!

Vratimo se sad u vaš dom, za vaš kompjuter. Za pristup BBS-u potreban je komunikacijski program - terminal. Budući da BBS-ovi rade u tekstualnom modu, bez grafike, večina terminala je namjenjena radu pod DOS-om i sličnim non-GUI sistemima. Naravno, postoje i Windows verzije terminalskih programa, ali uvjerit ćete se da je daleko najugodnije raditi u dobrom starom DOS-u, barem po pitanju BBSinga.

Dok s DOS-om ne dolazi nikakav komunikacijski (terminal) program, s Windows 95 u paketu dolazi nam HyperTerminal. Dotični program je toliko primitivan da ćete puno bolje proći s nekim DOS komunikacijskim programom. Među najpopularnijim DOS komunikacijskim programima svakako je Telemate. Iako i po tom pitanju se često vode križarski ratovi, vjerujem da će se večina korisnika složiti da Telemate najbolje objedinjava jednostavnost i funkcionalnost dobrog komunikacijskog programa. Jednostavnije komunikacijske programe lako ćete naći, a ako ste napredniji korisnik modema, preporučam Terminate 4.00. Telemate postoji i u verziji za Windowse, no u daljnjem tekstu ja ću objašnjavati opcije vezane za DOS verziju ovog programa. U Windowsima ćete mnoge od navedenih opcija (COM port, brzina porta, flow control) morati namjestiti u Control Panelu.

Dakle, pretpostavimo da ste upravo s PC-Chip CD-a skinuli najnoviju verziju Telematea. Snimite Telemate u neki novi direktorij na disku, i pokrenite Telemate. Vjerojatno ćete dobiti nekakvu poruku o grešci jer Telemate neće isprve naći modem. Zanemarite sve poruke koje dobijete i odite na menu Options. Tamo izaberite opciju Dial Setup. U polje Dial Prefix upišite ATX3DT ako imate tonsko biranje, ili ATX3DP ako imate pulsno biranje. Ako niste sigurni koju vrstu biranja imate, unesite ATX3DP (pulsno biranje). Isključite opciju Auto baud detect i vratite se na Options menu. Slijedeća važna opcija je Directory. Važna polja su Download i Upload gdje je potrebno upisati direktorij na disku u koji želite da Telemate smješta datoteke koje "skidate" s BBS-a, odnosno direktorij iz kojeg namjeravate slati datoteke na BBS. Vratite se na glavni menu i odite na Terminal opciju. Kao tip terminala odredite ANSI, a vrstu veze 'Modem'. Kod opcije Flow control važno je isključiti XON/XOFF (software) kompresiju, a uključiti RTS/CTS (hardware) kompresiju.

Zadnja važna (možda najproblematičnija) opcija u Options meniju je Communication. Prvo će se od vas tražiti da upišete init string modema. Ako imate malo (ili nimalo) iskustva s modemima, kod ovog ćete se upita zasigurno zbuniti. Init string je niz znakova koji kompjuter šalje modemu da bi ga inicijalizirao. Neispravni init string može navesti modem da nepravilno radi ili da uopće ne radi. Init stringovi se razlikuju od modema do modema, ali vjerujem da nećete pogriješiti ako na to mjesto upišete AT&FX3?M. Ova oznaka ?M na kraju stringa označava carriage return i nije sastavni dio stringa, već samo uputa Telemateu da nakon ispisanog init stringa stisne tipku Enter. Drugim riječima, neki komunikacijski programi će zahtijevati od vas ovaj ?M na kraju, neki neće, a neki će carriage return predstavljati sasvim drugim znakom.
U polje HangUp string upišite ~~~+++~~~ATH0?M~, a u polje Auto answer string upišite ~~~+++~~~ATS0=1?M~. Polje Answer back ostavite praznim.
Sljedeća važna točka je Baud rate. Ako imate slabiji kompjuter (npr. 386-icu i slabije), preporuča se postaviti ovu vrijednost na 38400, ne više. Ako imate jači kompjuter i 14400 bps modem, postavite ovu vrijednost na 57600. I na kraju, ako imate jak kompjuter i 28800 bps (ili bolji) modem, postavite ovu vrijednost na 115200. Naime, ova brojka označava brzinu komunikacijskog porta na relaciji kompjuter-modem i važno ju je staviti na veću vrijednost od brzine modema.
Parity je potrebno staviti na None, Data bits na 8, Stop bits na 1. Com port je serijski port na koji vam je spojen modem. Ako imate eksterni modem, modem je vjerojatno na COM2 portu (ponekad COM1), a ako imate interni modem, vjerojatno je na COM4 ili COM3 portu.

Iako su sve gore navedene opcije opisane za Telemate, radi se o klasičnim opcijama koje ćete naći kod svih komunikacijskih programa i svi navedeni podaci vrijede i za njih.

Snimite podešene opcije (Save options) i izađite iz Telematea. Uđite ponovno u program i ako je sve u redu dobit ćete na ekranu kratko OK. Ako vam se OK ne pojavi na ekranu, znači da kompjuter nije uspostavio vezu s modemom. U tom slučaju provjerite da li je sve dobro priključeno, da li je modem uključen (događa se i to!), te da li ste odabrali pravi serijski port u Telemateu. Ako je modem novije PnP proizvodnje, može se dogoditi da odbije poslušnost zbog konflikta s drugim perifernim uređajima.

Ako ste ipak izabrali neki komunikacijski program koji radi pod Windowsima, većinu ovih opcija morat ćete podesiti u Control Panelu. U Windowsima 95 se to radi koristeći Settings / Control Panel / Modems / Properties. Ako nemate već instaliran modem pod Win95, morat ćete ga instalirati koristeći Settings / Control Panel / Modems / Add.

Kad ste obavili ovaj šljakerski dio posla, još je potrebno provjeriti da li imate telefonski signal. Dajte modemu komandu ATX3DT i ako je sve u redu, začut ćete iz modema poznati telefonski tu-tuuuu. Ako ne začujete nikakav signal, provjerite da li je modem ispravno povezan s telefonskim priključkom. Također, može se dogoditi da je modem jednostavno - tih.

Čudesni svijet BBS-a

Nakon svih muka, kad je vaš modem napokon se sprijateljio sa komunikacijskim programom, spremni ste za vaš prvi posjet BBS-u.
Većina komunikacijskih program ima dialing directory koji vam omogućava brzo spajanja s BBSom, nešto poput telefonskog imenika. Ako niste sigurni kako doći do tog imenika, hrabro dajte modemu komandu ATX3DTxxxxxx (gdje je xxxxxx broj BBS-a) i pričekajte da se modem spoji s BBS-om.

Uslijedit će poruka o uspješnom spajanju s drugim modemom (CONNECT ~) i vaš rad na BBS- u može početi. Sistem će vas prvo upitati za ime. Ako se prvi put logirate na taj BBS, sistem će vas upitati da li je ime zaista pravilno upisano na što ćete vi odgovoriti potvrdno i BBS će vam dati da ispunite nekoliko formulara. Važno je da sve tražene podatke točno upišete jer mnogi sysopi provjeravaju svoje korisnike telefonom i na osnovu toga im daju pristup svom BBS-u. Nemojte očekivati da ćete odmah nakon prvog pristupa BBS-u dobiti maksimalni korisnički nivo, već dajte 1-2 dana vremena sysopu da vam digne nivo. Vjerojatno ćete ubrzati postupak ako odmah ostavite poruku sysopu u kojoj mu se predstavite i zamolite ga da vam omogući normalan rad na BBS-u.

Nakon ispunjenih formulara doći ćete na glavni menu BBS-a. BBS-ovi obično nude sljedeće opcije: prijenos datoteka (Files), pisanje poruka (Messages), razni programi (Doors), novosti (Bulletins), chat (ako BBS ima više linija), itd. Krenimo redom.

Files sekcija će vjerojatno u početku biti najzanimljivija novim korisnicima. Odlaskom u sekciju datoteka ugledat ćete novi menu na kojem će vam biti ponuđene opcije: list, join area, locate, download, upload te još neke dodatne opcije. Opcijom list možete izlistati sve datoteke koje se nalaze u tekućoj grupi. Grupu možete promijeniti koristeći opciju join area, a datoteke možete tražiti s locate files. Opcija download služi za prijenos datoteka s BBS-a na vaš kompjuter. Nakon što upišete imena datoteka koje želite "skinuti" sistem će vam dati signal da možete započeti download. Izaberite u komunikacijskom programu opciju Download (Receive), izaberite protokol i prijenos će započeti. Vjerojatno će vas u nekom trenutku BBS zapitati koji protokol želite koristiti za prijenos. Pod protokolom se podrazumijeva način na koji modemi šalju datoteke. Najpoznatiji modemski protokoli su Zmodem, Xmodem, Ymodem i Kermit, a postoje i napredni protokoli poput HS-Linka i Bimodema koji omogućavaju dvosmjerni simultani prijenos podataka, ali ih nažalost ne podržava puno BBS-ova. Od navedenih protokola uobičajen je Zmodem i stoga njega odaberite kad budete upitani za protokol.

Opcija upload funkcionira na sličan način osim što ovaj put vi šaljete datoteke BBS-u. Datoteke koje pošaljete sysop će smjestiti u odgovarajuću grupu pa se ne morate brinuti u kojoj se grupi nalazite dok šaljete datoteke. Postoje neka pravila koja se poštuju pri uploadanju datoteka na BBS. Preporuča se da datoteke bude kompresirane, po mogućnosti s ARJ ili ZIP arhiverom. Datoteke ne smiju sadržavati viruse i slične destruktivne kodove, a namjerno slanje zaraženih datoteka kažnjava se izbacivanjem s BBS-a. Istim sankcijama kažnjava se uploadanje piratskog softvera što je strogo zabranjeno. Datoteke koje šaljete moraju biti zanimljive svim korisnicima pa stoga nemojte koristiti BBS za razmjenjivanje datoteka s prijateljima. U tu svrhu neki BBS- ovi nude opciju privatnog uploada, tj. uploada namjenjenog određenom korisniku.

Količina softvera koju možete skinuti s BBS-a varira ovisno o sistemu i sysopu. Večina BBS- ova daje dnevno ograničenje vremena koje možete provesti na BBS-u i datoteka koje možete skinuti (npr. 20 minuta i 500 kb dnevno), dok neki BBS-ovi funkcioniraju po sistemu "koliko pošalješ, toliko dobiješ" gdje količina podataka koju možete skinuti s BBS-a ovisi o vašoj darežljivosti.

Sekcija Messages možda neće u početku pobuditi vašu pozornost. Ona je namjenjena razmjeni poruka između korisnika BBS-a. Ova se opcija rijetko koristi na BBS-u budući da večina korisnika za čitanje pošte koristi offline mail readere o kojima će biti nešto više riječi u sljedećem broju. Poruke na BBS-u su organizirane tematski i grupirane po konferencijama. Sve poruke u konferencijama su javne, tj. dostupne svim korisnicima i stoga konferencije nisu pogodne za ostavljanje privatnih poruka. U tu svrhu služi konferencija netmail ili matrix. Konferencije na BBS-u mogu biti lokalne i mrežne. Lokalne konferencije ostaju samo na BBS-u, dok se poruke u mrežnim konferencijama razmjenjuju između BBS-ova određene mreže. Zato, pazite gdje ostavljate poruke!

Sekcija Doors je skup remote programa koji se pokreću na BBS-u i kojima vi možete upravljati. To su često jednostavne logičke igre, poput Tetrisa, Nibblesa i Hangmana (vješala), te jednostavne tekstualne avanture. Među programima mogu se naći i programi za glasanje, pregled online CD-a i offline mail readeri. Bulletins je opcija koja je ujedno bila i jedna od prvih namjena BBS-ova u doba kad su oni tek nastajali - razmjena novosti. Ova je funkcija BBS-ova danas dosta zanemarena i pod bulletinima možete naći samo novosti o radu BBS-a. U slučaju da BBS ima više linija možete se koristiti opcijom Chat koja omogućava online čavrljanje između korisnika BBS-a koji su trenutno spojeni na BBS. Ukoliko želite saznati više o svojem statusu na BBS-u, večina BBS-ova nudi opciju Statistics, a želite li promijeniti svoju šifru i podatke, možete se koristiti opcijom Settings.

Kraj ? Ovo je tek početak!

Vjerujem da će vam sve ove upute pomoći u snalaženju na BBS-u i da će te zavoljeti BBS i njegovu posebnu atomsferu.
U sljedećem broju biti će više riječi o konferencijama, netmailu, razmjeni pošte, Fidonetu, offline readerima i mnogim drugim stvarim koji daju posebni okus BBSingu. Vjerujte mi, ovo je tek početak.


E-mail autora: azambell@public.srce.hr
Članak je objavljen u časopisu PC-chip. Zahvaljujemo se redakciji na dozvoli za korištenje.
Home Page Previous Page
This page is maintained by Zdravko Blagdan (blagi@remove_if_not_spammer.blagi.net). Last modified 30 Apr 2007.