FidoNet


FidoNet logoPocetkom 1984. godine Tom Jennings, inace autor BBS softvera Fido, zapoceo je eksperimentirati sa svojim prijateljem na razmjeni poruka izmedju dva udaljena BBS-a. Tadasnji BBS-ovi omogucavali su svojim korisnicima razmjenu poruka samo sa korisnicima istog BBS-a. Ideja Tom Jenningsa je bila da se na jeftin i svima dostupan nacin povezu medju sobom BBS-ovi radi razmjene poruka. Poput ideje i realizacija je bila jednostavna: poruke namijenje drugom BBS-u slagale su se u datoteku (paket), jednom dnevno pozvao bi se odredisni BBS i prenio paket poruka. Sredinom godine vec je dvadesetak sretnih korisnika nove verzije Fido BBS programa medjusobno komuniciralo. Svaki sistem je za razmjenu dobijao jedan broj - adresu. Povecani broj korisnika usloznjavao je problem: svatko se mogao povezivati sa svakim bez ikakvog reda i nije se znalo tko je sve raspoloziv za razmjenu poruka. Stoga je uveden popis svih BBSova koji su mogli razmjenjivati poruke.

Krajem godine vec preko 100 sistema je moglo razmjenjivati poruke medju sobom, a broj zahtjeva ubrzano raste. Mreza Fido BBSova nazvana je naravno FidoNet, a tako se zove i tehnologija kojom je rijeseno povezivanje. Uz stalni rast mreze nuzno je bilo razvijati organizaciju i pravila ponasanja u slozenoj mrezi ciji su sastavni dijelovi razbacani po cijeloj zemaljskoj kugli, usvojiti standarde povezivanja i osigurati kompatibilnost sa starijim programskim rjesenjima uz dodavanje stalno novih sadrzaja. Osim razmjene poruka izmedju dva BBSa danas postoji i sistem konferencija, razmjena datoteka te veza sa drugim potpuno razlicitim mrezama.

 FidoNet organizacija

Danas u FidoNetu - najvecoj amaterskoj mrezi BBSova ima vise od 30000 BBS-ova sirom svijeta. Svoj ubrzani rast moze zahvaliti adekvatnom ustroju koji se bazira na regionalizaciji i samostalnosti lokalnih mreza. Takva organizacija omogucuje ucinkovito dogovaranje i minimizaciju troskova jer su veze izmedju BBSova optimalne. Po raznolikosti i brojnosti umrezenih racunala FidoNet je slozeniji od drugih profesionalnih mreza, uz jednu bitnu razliku - racunala nisu stalno medjusobno povezana vec se veze uspostavljaju uglavnom nocu kada je manje posjetilaca na BBSu. Naravno da ovakav slozeni organizam ne moze funkcionirati bez upravljackih organa, a to su u FidoNet zajednici koordinatori na razlicitim hijerarhijskim nivoima: zone, regije i lokalne mreze. Koordinatori se biraju glasanjem koordinatora na nizem novou, odnosno sistemskih operatora kod biranja koordinatora lokalnih mreza. Naime mreza je organizirana na regionalnom principu i podijeljena na zone (koje odgovaraju kontinentima), regije (koje odgovaraju uglavnom zemljama) i lokalne mreze u okviru regije. Sve odluke donose se glasanjem koordinatora nakon javne rasprave. Provodjenje demokratski donesenih odluka i pracenje primjene usvojenih pavila osnovna je duznost koordinatora. Osim koordinatora koji prate rad mreze i brinu se o provodjenju dogovorenih pravila postoje i koordinatori sustava konferencija, a svaku konferenciju prati jedan ili vise moderatora.

FidoNet je regionalno ustrojena mreza koja se ogromnom rastu prilagodila decentralizacijom i osamostaljivanjem lokalnih mreza koje su sve ipak povezane u jednu slozenu zajednicu u kojoj moze komunicirati svatko sa svakim. Jednom godisnje odrzava se konferencija FidoCon, a tjedno izlazi elektronicki magazin "FidoNews" koji se (bez tiskanja) distribuira ustaljenim komunikacijskim kanalima.

Radi jedinstvenosti identifikacije svaki FidoNet BBS ima adresu, koja se danas sastoji od 5 dijelova pa se naziva i peterodimenzionalnom adresom (5-D). U pocetku je adresu cinio samo jedan broj, a danas su to broj zone, broj mreze, broj cvorista, broj tocke i domena. Domena razlikuje FidoNet od drugih mreza.

Zona:Mreza/Cvoriste.Tocka@domena

Alt::BBS u FidoNetu ima adresu:

2:381/100.0@fidonet.org

u kojoj broj 2 oznacava Evropu, 381 lokalnu mrezu Hrvatska, a 100 je broj cvorista. Lokalna mreza 381 je dio regije 38 koja se zove AdriaNet a obuhvaca Sloveniju i Hrvatsku. Tocke su posredno clanice FidoNeta - to su BBSovi koji u potpunosti zavise od nadredjenog im cvorista (sefa - a imaju i prva tri dijela adrese jednaka kao on) koje u potpunosti odgovara za njihovo djelovanje u mrezi. Domena omogucuje povezivanje sa drugim mrezama, pa je danas FidoNet povezan i sa tehnoloski sasvim razlicitim racunalskim mrezama kao sto su Internet, BitNet i UUCP. Sve adrese sakupljene su na jednom mjestu - u datoteci imeniku FidoNet clanova koja se zove nodelist. Tjedno se objavljuju izmjene imenika. Pored adrese imenik sadrzi i naziv clana, mjesto i drzavu, telefonski broj, ime sistemskog operatora, te druge podatke o karakteristikama modema i tipu samog clana.

Pristupanje FidoNetu je vrlo jednostavno: nakon instalacije i testiranja odgovarajucih programa potrebno je poslati privatan NetMail zahtjev najblizem koordinatoru mreze sa podacima o BBS-u. Uspjesan prijem odgovora koji sadrzava dodijeljenu adresu znaci da ste postali dio velike FidoNet zajednice.

Ovako obimna mreza jednostavno vise ne moze zivjeti kao jedan organizam, a nova tehnoloska rjesenja smanjuju troskove komuniciranja. Daljnji rast FidoNeta najvjerojatnije nece ici u smjeru neogranicenog daljnjeg povecanja broja lokalnih mreza i cvorista nego u reorganizaciji i povezivanju u manje interesno organizirane mreze koje bi okupljale clanice slicnih interesa bez obzira na prostornu udaljenost.

 FidoNet tehnologija

Osim mreze BBSova fidonet je i ime tehnologije kojom se BBSovi povezuju. Fidonet tehnologija koristi se u realizaciji mnogih drugih mreza osim FidoNeta i vodeca je u svijetu tehnologija umrezavanja BBSova. Temelji su funkcioniranja FidoNeta dobra organizacija, te jeftina i pristupacna tehnologija. Dok je relativna jeftinoca hardvera posljedica ubrzanog tehnoloskog rasta, kvalitetan, jeftin i lako dostupan softver ponajvise je djelo amatera - BBS zaljubljenika koji cesto za svoje programe ne traze nadoknadu. Programi neophodni za povezivanje po FidoNet preporukama raspolozivi su za raznolike tipove racunala i operativne sisteme: IBM PC/MS-DOS, OS/2, Apple McIntosh, Apple II, Apple II CP/M, Atari ST/TT, Amiga, CP/M, Unix, Xenix, QNX, Archimedes i Tandy OS-9.

Osnovni tehnoloski principi FidoNeta su jednostavni: pozive prihvaca BBS SW ili posebni program - front end - kojemu je osnovni zadatak da prepozna dolazni signal. Dva su razlicita signala - od drugog FidoNet BBS-a ili nekog korisnika koji pristupa uobicajenim komunikacijskim programom. Danas se, napretkom tehnologije, pojavljuje i treca vrsta signala - telefaks, kojega prepoznaje novija generacija programa. Ako program prepozna korisnika proslijedit ce ostvarenu modemsku vezu BBS-u, a ako se radi o pozivu drugog BBS-a preuzet ce od njega postu: pakete poruka i druge datoteke i proslijediti mu svoje poruke ako ih ima. Kada neki korisnik unese poruku ona se odmah spakira zajedno sa drugim porukama za isto odrediste. Za pakiranje i raspakiranje poruka je zaduzena posebna kategorija programa - tosseri. Naravno da oni zavise o tome u kakvom formatu se cuvaju poruke na BBS-u. Sva komunikacija u FidoNet svijetu obavlja se automatski upravljana preko razlicitih vrsta pocetkom i trajanjem odredjenih dogadjaja (event). Najveci dio telefonskog prometa obavlja se medju clanovima lokalnih mreza i to u nocnim satima kada na BBS-ovima uglavnom nema posjetilaca, no moguca je komunikacija bilo kada u toku radnog vremena BBS-a. Posebno odredjena cvorista u lokalnoj mrezi ostvaruju vezu sa ostalim dijelovima FidoNeta i to posredovanjem cvorista na hijerarhijski visim nivoima. Na taj nacin smanjuju se troskovi i naravno povecava vrijeme potrebno za putovanje poruka do njihovog odredista. Samo u iznimnim slucajevima direktno se povezuju cvorista dviju razlicitih mreza, regija ili zona.

Najpoznatiji su front end programi: FrontDoor koji ima komercijalnu i nekomercijalnu verziju, te BinkleyTerm koji je u javnom vlasnistvu ukljucujuci i izvorni kod. Medju mailer programima tesko je ukazati na poznatije jer su oni ovisni o formatu u kojemu se spremaju BBS poruke - FidoNet paketi imaju standardizirani format. Za svaki BBS program na raspolaganju je barem jedan takav program. Od drugih vaznijih programa potrebnih za realizaciju FidoNet mreze spomenucu samo prevodioce imenika cvorista. Oni prevode popis koji je u standardnom FidoNet formatu u format kakav zahtijevaju front end odnosno BBS program.

Tehnoloska rjesenja su pokrivena sluzbenim standardima i dokumentirana su u datotekama Odbora za FidoNet tehnicke standarde (FTSC), a postoje i razne tehnicke preporuke, prijedlozi i drugi slicni dokumenti kojima se preporucuju razni detalji kao sto su visejezicni standardi, dodatni formati poruka, dodatne usluge, pokusaji standardizacije pomocnih programa itd.

 Netmail

Ovo neodgovarajuce ime oznacava poruke upucene od strane jedne osobe sa jednog BBS-a drugoj osobi na drugom BBS-u. Da bi osoba mogla primiti tu poruku mora poruka sadrzavati i adresu odredista Kako je ovakav prijenos poruka dosta skup najcesce je za slanje netmail poruke izvan jedne zemlje potrebno imati otvoren poseban racun. Ipak je prijenos ovakve poruke jeftiniji od odgovarajuceg telefonskog razgovora. Na ovaj nacin mogu se slati poruke ne samo na FidoNet adrese nego i na UUCP, Internet i druge mreze. Netmail odgovara onome cto je u obicnom postanskom prometu pismo. U FidoNet svijetu za NetMail se cesto upotrebljava i drugi termin - Matrix.

 Echomail

Echomail je konferencijski sustav razmjene poruka koji je razvio Jeff Rush. Razgovori o odredjenim temama sa drugim ljudima iz cijelog svijeta naveci su motor ubrzanog rasta FidoNeta. Konferencije su tematski grupirane poruke koje se razmjenjuju medju zainteresiranim BBS-ovima. U konferencijama se ili razgovara tj. razmjenjuje misljenje o nekim temama ili se trazi pomoc od nekoga tko vise zna ili se daju savjeti, iznose iskustva. Teme su u pocetku bile vise informaticke no danas kada je BBSiranje zahvatilo sve slojeve ljudi prakticki ne postoji polje ljudske djelatnosti koje nije pokriveno barem jednom konferencijom: rat, mir, medicina, muzika, knjige, zabave, vicevi, znanstvena fantastika, itd. Od strucnih informatickih tema samo nekoliko najcitanijih ilustracije radi: Windows, virusi, C jezik, Clipper. Postoje medjunarodne konferencije u kojima ucestvuju korisnici BBS-ova sirom svijeta te konferencije koje su orijentirane uze regionalno bilo na nivou pojedinog kontinenta, zemlje ili lokalne mreze. Konferencije su dostupne korisnicima BBS-ova bez naknade jer su u drzavama sa mnogo BBS-ova troskovi prijenosa konferencija relativno mali buduci se posta prenosi do najblizeg FidoNet cvorista. Svaka konferencija ima svoja pravila i moderatora tj. osobu koja je zaduzena da prati tijek razgovora u konferenciji te da upozorava i poduzima druge mjere kako bi se postovala pravila konferencije.

 Mi i FidoNet

Prvi BBS iz Hrvatske postao je clanom FidoNeta u veljaci 1991. godine, a slijedeci tek krajem 1992. Danas se broj hrvatskih nodova u Fidonetu polako povecava, te je formirana lokalna podmreza CroatiaNet. Lokalna mreza u FidoNetu je samostalna u donosenju odluka i nacinima svoje organizacije.

Autor: Zdravko Blagdan
(Alt::BBS - Split - 2:381/100@Fidonet R.I.P.)
internet e-mail: blagi@remove_if_not_spammer.blagi.net
http://www.blagi.net/


Home Page Previous Page
This page is maintained by Zdravko Blagdan (blagi@remove_if_not_spammer.blagi.net). Last modified 30 Apr 2007.